Dana 18. siječnja 2023. godine održan je iznimno zanimljiv i posljednji u nizu „Praktikum aktualnih pitanja iz prakse“ uz sudjelovanje Lenke Ćorić, sutkinje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Tema praktikuma bila je posebno aktualna, jer se odnosila na privremene mjere zaustavljanja broda u praksi trgovačkih sudova i na ugovore o pomorskom osiguranju u praksi trgovačkih sudova.

Na primjerima iz sudske prakse studenti su imali priliku čuti sve o privremenim mjerama zaustavljanja broda te za koje se sve tražbine može odrediti privremena mjera. Na konkretnim je primjerima ukazano na razlike u primjeni ove privremene mjere ovisno o tome radi li se o klasičnoj  pomorskoj tražbini ili tražbini koja je osigurana pomorskim privilegijem. Sutkinja Ćorić iznijela je studentima koje sve pretpostavke moraju biti ispunjene za zaustavljanje broda i koja su najčešća sporna pitanja u praksi. S obzirom na izrazito međunarodni karakter pomorskog prava bilo je posebno zanimljivo čuti kako je tekao (i još uvijek teče) razvoj sudske prakse u odnosu na pitanje tumačenja odredbe čl. 344. st. 3. Ovršnog zakona kojim je propisano da se smatra da opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu. Naime, sutkinja Ćorić pojasnila je kako se u početku ova odredba tumačila vrlo široko, na način da se predmnijevalo postojanje opasnosti čim je protivnik osiguranja bilo strana osoba. Upravo je u predmetu koji je bio raspravljan sa studentima pojašnjeno kako okolnost da se sjedište protivnika osiguranja nalazi u inozemstvu samo po sebi ne znači da će se i tražbina ostvarivati u inozemstvu, a ne u Republici Hrvatskoj zbog čega nije bila ispunjena jedna od dvije pretpostavke koje se moraju ispuniti za izricanje privremene mjere. Osim toga, sutkinja Ćorić je ukazala i na daljnji razvoj tumačenja ove odredbe, prema kojemu se odredba čl. 344. st. 3. Ovršnog zakona ne može primijeniti ako se radi o protivniku osiguranja koji ima prebivalište ili sjedište u državi članici EU jer bi takvo postupanje bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz čl. 18. st. 1. UFEU. Pozvala je studente na kritički osvrt ovakvog tumačenja odredbe, posebno ističući kako je bitno mjesto ostvarenja tražbine za privilegirano izdavanje privremene mjere, neovisno o državljanstvu predlagatelja ili protivnika osiguranja.

Posebno je analiziran i jedan predmet iz sudske prakse kroz koji su istaknuta temeljna obilježja i sam pojam ugovora o pomorskom osiguranju. Posebno se zanimljiva rasprava povela o pitanju odgovorne osobe, odnosno tumačenju odredbe čl. 750. st. 2. Pomorskog zakonika, a kojom je propisano da se po odgovornošću broda razumijeva odgovornost vlasnika broda  brodara. Naime, u konkretnom je slučaju vlasnik broda tvrdio da se navedena odredba ne može tumačiti kao solidarna odgovornost, dok je tužitelj smatrao da, iako brod odgovara po principu dokazane krivnje i iako je utvrđena odgovornost brodara u konkretnom slučaju zahtjev može postaviti i protiv vlasnika broda. Obje presude koje su studenti imali pred sobom – prvostupanjska presuda Trgovačkog suda u Rijeci i drugostupanjska Visokog trgovačkog suda su iznimno kvalitetno obrazložene i izneseni su iznimno kvalitetni argumenti za tumačenje odredbe čl. 750. st. 2. Pomorskog zakonika, ali su njihovi zaključci bili različiti. Studentima je ukazano koliko je važno pri tumačenju pravne norme uzeti u obzir različite metode tumačenja, kojima se dolazi do više mogućih značenja pravne norme, te kako potom, kombiniranjem i nadopunom pojedinačno dobivenih rezultata tumačenja treba odabrati najispravniji. Ovaj je praktikum sjajna nadogradnja na teorijska i praktična znanja stečena tijekom nastave iz predmeta Pomorsko i općeprometno pravo.

Projektna aktivnost „Praktikum aktualnih pitanja iz prakse“ odvija se uz sudjelovanje vanjskih stručnjaka – sudaca najviših sudova, državnih odvjetnika, odvjetnika, javnih bilježnika, pravnika u gospodarstvu i sl. Cilj je ove projektne aktivnosti stjecanje i osnaživanje praktičnih vještina studenata, koji će tijekom studija sudjelovati u radu Pravne klinike – Centra za besplatnu primarnu pravnu pomoć Pravnog fakulteta u Rijeci ili biti uključeni u druge oblike izvođenja stručne prakse (klinički predmeti, Pravno istraživanje te Stručna praksa). Pri tome je ključan naglasak na interakciji studenata s vanjskim stručnjacima, koji donoseći i predstavljajući specifične primjere iz svog profesionalnog područja djelovanja te pružajući svoje jedinstveno ekspertno znanje potiču studente da prepoznaju određene pravne odnose u životnim situacijama, analiziraju posebnosti određenih pravnih instituta te argumentirano iznose pravna gledišta primjenjiva na konkretnu situaciju. Ovakav način stjecanja praktičnih vještina te unapređenja praktične komponente obveznih kolegija specifičan je za pravnu struku, a za studente Pravnog fakulteta u Rijeci predstavlja jedinstvenu priliku za usvajanje stručnih i praktičnih znanja i vještina tijekom studija. Uz suce i studente, na praktikumima sudjeluju i akademski mentori – nastavnici Pravnog fakulteta u Rijeci, ovisno o temi praktikuma.